Dečak je bio uklet,
dok na ledini nije
upoznao šareni cvet,
koji kosmičku rosu pije.
Cvet mu je dopustio
da ga pomiriše,
dečje igre je napustio
i počeo o njemu da piše.
Cvet ga je naučio
radosti promena,
dečak je zrelo zaključio:
cvet je nastao pre vremena,
prostor je u vlasti cveta,
zajedno sa godišnjim dobima,
i sreća budućeg sveta,
koja pripada dobrima.
Hrabrost je izduvala cvet
poput zvuka saksofona,
cvet je na ledinu doneo svet
posredstvom nebeskog korena.
Foto: Pinterest
Autor: Dejan Kolarević
